SlikomOsobe sa invaliditetom u društvu imaju status marginalnih grupa. Toga su i same svjesne, ali se bore i trude da taj status poprave, kaže Gradimir Kragić, predsjednik opštinske Organizacije slijepih i slabovidih u Tesliću.

Iako je vid izgubio kada je imao 21 godinu, nije se predao, već je odlučio da svoje sposobnosti i stečena znanja na što bolji način usmjeri u rad na tehnologijama za slijepe i slabovide.

Osnivač je portala SliKom, koji je 28. juna obilježio 10 godina postojanja. SliKom je skraćenica od riječi "slijepi" i "kompjuteri", a cilj postojanja ovog portala je da okuplja zainteresovane slijepe i slabovide osobe koje govore neki od južnoslovenskih jezika a koje koriste kompjutere sa čitačima ekrana, ekranskim lupama ili drugim uvećivačima sadržaja ekrana. Takođe, okuplja osobe koje uz čitače ili uvećivače ekrana koriste sintezu govora, Brajev displej ili druge pomoćne tehnologije.

Kragić napominje da se za računare zainteresovao spontano, još 1993. godine, a intenzivnije se ovoj oblasti posvetio nakon što je ostao bez posla.

Portal koji je pokrenuo djeluje na dobrovoljnoj osnovi, a funkcioniše na tri polja. Prvo polje je mejling lista, koja je najaktivniji dio portala i trenutno okuplja 230 slijepih ili slabovidih korisnika uglavnom sa područja bivše Jugoslavije.

Drugi dio čine web sadržaji kao uputstva ili objašnjenja, te razni linkovi koji vode do drugih sadržaja na internetu. Posljednje polje je onlajn edukacija na daljinu.

"Organizovana je serija predavanja ili obuka korištenjem metoda obuke na daljinu, sve popularnijeg načina edukacije, a koji je od posebnog značaja za slijepe i slabovide imajući u vidu da im na ovaj način postaje dostupna edukacija koja na drugi način ne bi bila dostupna", objašnjava on.

SliKom predstavlja najučestaliji i najintenzivniji oblik virtuelne saradnje među slijepim i slabovidim osobama u regionu i prednjači na polju edukacije u oblasti informatičkih znanja za slijepe i slabovide u odnosu na druge oblike koji trenutno postoje.

"U proteklih 10 godina slijepi i slabovidi korisnici računara zajedno okupljeni oko portala SliKom ispratili su i koristili mnoštvo programa, između ostalih čitač ekrana Jaws, sve verzije Mozille, Skype i desetine drugih programa koje koriste svi oni koji koriste računare", kaže Kragić.

Napominje da smo već duboko ušli u eru koju nazivamo informatičko društvo.

"Ono samo po sebi treba da da bolji položaj ovim marginalnim grupama i omogući da i slijepe i slabovide osobe imaju veću pristupačnost svim informacijama", smatra Kragić.

Navodi da slijepe osobe čitaju knjige i druge tekstove pisane na Brajevom pismu ili u audio-formatu, kojih nema mnogo. Koliko god da se organizacije koje okupljaju slijepe i slabovide trude da to stanje poprave, jednostavno opšte stanje u društvu to ne dozvoljava.

"Upotreba računara ovu situaciju znatno popravlja jer svaki sadržaj u elektronskom obliku postaje pristupačan za ove osobe."

Zahvaljujući savremenim tehnologijama korišćenje računara za slijepe i slabovide osobe je olakšano, međutim i dalje postoje određene prepreke u potpunom savladavanju računarske tehnologije.

"Osobe koje imaju oštećen vid i koriste računare mogle bi se podijeliti u nekoliko podgrupa. Slijepe osobe, odnosno sve one osobe čiji ostatak vida ne dozvoljava da se čita sadržaj na ekranu monitora... Ova grupa najteže prolazi jer moraju pored uobičajenih aplikacija imati instaliran dodatni softver čitač ekrana. Njegova uloga je da analizira sadržaj na ekranu, da prepozna što više i da taj sadržaj izgovori pomoću sinteze govora ili da ga prikaže na Brajevom displeju", objašnjava Kragić.

Jednu grupu čine osobe koje vide sadržaj ekrana na monitoru, ali moraju da koriste dodatne programe koji uvećavaju isti. Riječ je o magnificator programima i ekranskim lupama.

"Takođe, imate i osobe koje ne mogu prepoznati boje ili daltoniste, te osobe koje ne mogu fokusirati sadržaj ili moraju na ekran da gledaju iz nekog posebnog ugla. Kako bi oni na što lakši način koristili računare, potrebno je da urade određena podešavanja", kaže on.

Međutim, problem sa kojim se suočavaju jeste činjenica da su svi ovi softveri ili čitači ekrana veoma skupi.

"Sa svim ovim grupama treba raditi i posebnu edukaciju kako bi se došlo do toga da sve ove osobe koriste računar na način kako ga koriste i svi drugi. Kao primjer, slijepa osoba kada počinje da koristi računar pored edukacije kako koristiti pojedine programe mora da uči i kako sve to da radi koristeći čitač ekrana, jer je on vrlo složen program, sa mnogo opcija i detalja koje treba znati", napominje osnivač portala SliKom.

One slijepe osobe, pojašnjava Kragić, koje su obuhvaćene obrazovanjem kroz specijalne škole prolaze redovnu obuku kao nastavni predmet za informatiku, eventualno i dodatnu obuku kao rad kroz informatičku sekciju. "Osobe koje su uključene u inkluzivno obrazovanje, odnosno pohađaju redovnu školu zajedno sa učenicima koji vide normalno, takođe prolaze redovnu edukaciju kroz časove informatike, ali nemaju odgovarajuću obuku koja je potrebna  specifičnim potrebama slijepih učenika. Organizacije koje okupljaju slijepe ili kao ciljnu grupu imaju slijepe, često kroz razne aktivnosti i projekte pokušavaju da obučavaju i omoguće da ove osobe koriste računare i da imaju sve prednosti od tog korištenja", rekao je on.

Kragić je zaključio da će portal SliKom i dalje biti jedno od vodećih virtuelnih mjesta za razmjenu konkretnih iskustava.

"Možda u narednom periodu portal neće moći djelovati samo na volonterskoj osnovi, ali ono što je najvažnije jeste činjenica da će SliKom ostati važno mjesto za ovu grupu korisnika", naveo je on.

Esperanto

Gradimir Kragić je i osnivač Esperantskog društva "Teslić", koje je nastavilo tradiciju esperanto pokreta u ovom gradu započetu još 1939. godine. Objašnjava da je interesovanje za esperanto počelo davno, kao i da je bio učesnik nekoliko svjetskih esperanto kongresa, između ostalih u Roterdamu, Beču, Bergenu, Valensiji. Prve dvije godine je bio i predsjednik Saveza za esperanto Republike Srpske.

Izvor: Nezavisne novine

Nevena Vržina - 30.06.2012.

 

Sve cene se za kupce iz Srbije obračunavaju u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan izdavanja predračuna. PDV se dodatno obračunava. Gloria Ferrari doo maksimalno koristi sve svoje resurse da Vam svi artikli na sajtu budu prikazani sa ispravnim nazivima, opisima, fotografijama i cenama, ali nažalost ne možemo garantovati da su svi podaci na sajtu u potpunosti ispravni. Svi artikli prikazani na ovom sajtu su deo naše ponude i ne podrazumeva se da su svi dostupni u svakom trenutku na našem lageru. Tačne podatke sa rokovima isporuke dobijate u predračunu. Zadržavamo pravo promene cena svih proizvoda i usluga, bez prethodne najave na sajtu.