Pristupačnost je opšti termin koji se koristi kako bi se opisao stepen do kojeg je neki proizvod (uređaj, usluga, okruženje i sl) pristupačan najvećem broju ljudi. To znači da oni imaju mogućnost pristupa i korišćenja svih funkcionalnosti nekog sistema. Termin pristupačnost se često koristi kada govorimo o osobama sa invaliditetom (OSI) i njihovom pravu pristupa uslugama i proizvodima te državnim organima, često uz primenu odgovarajućih tehnologija. Pristupačnost se stoga povezuje sa područjem ljudskih prava i raznim pravnim mehanizmima zaštite ljudskih prava.

Pristupačnost se često povezuje sa terminom univerzalni dizajn koji znači da je neki proizvod, usluga itd pristupačna svim ljudima bez obzira na to da li imaju neki stepen invaliditeta ili ne.

Pristupačnost se odnosi kako na fizičku pristupačnost objektima i sredstvima prevoza (npr rampe za korisnike invalidskih kolica) tako i na informacionu pristupačnost (npr sadržaj na jeziku koji osoba razume i u obliku koji omogućava percipiranje i razumevanje sadržaja).

e-pristupačnost

Internet nudi mogućnost pristupa ogromnom broju informacija te interakcija za veliki broj osoba sa invaliditetom (OSI) (osoba sa posebnim potrebama, invalida, invalidnih lica).Na primer, neka telesna oštećenja limitiraju vrste poslova koje lice može obavljati. No, pristupačan internet proširuje mogućnost komunikacije, interakcije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom (OSI) te je stoga informaciona pristupačnost od posebnog značaja upravo osobama s invaliditetom (OSI).

Pristupačne web stranice su one kojima mogu pristupiti i osobe sa određenim fizičkim, psihičkim i mentalnim invaliditetom. Tačnije, pristupačnost stranica na internetu znači da osobe sa invaliditetom (OSI) mogu percipirati i razumeti te pretraživati sadržaje, dodavati svoj sadržaj i biti u interakciji s drugim korisnicima interneta. Pristupačnost web stranica (e-pristupačnost, engl. e-accessibility) uzima u obzir sve vrste oštećenja/invalidnosti (engl. disability) odnosno zdravstvena stanja koja utiču na pristup web stranicama uključujući vizuelna, auditorna, fizička, kognitivna i neurološka oštećenja i oštećenja govora.
Pristupačne web stranice takođe su od koristi i osobama koje nemaju oštećenja jer olakšavaju korišćenje interneta.

Naime, e-pristupačnost se odnosi na dizajn web stranica i softvera koji obezbeđuje fleksibilnost kako bi bile zadovoljene potrebe različitih korisnika s obzirom na njihove preferencije i različite životne situacije. To znači da se takvim dizajnom izlazi u susret i potrebama korisnika koji npr koriste spore veze sa internetom, potrebe korisnika sa privremenim invaliditetom npr slomljenom rukom, potrebe osoba kod kojih su nastupile promene usled starosti.

Mogućnosti variraju od osobe do osobe, menjaju se tokom vremena, čak i u grupi osoba sa istim tipom oštećenja (invaliditetom). Osobe mogu imati kombinacije različitih invalidnosti koja opet mogu biti različitog stepena. Mnoge osobe ne smatraju se osobama s invalilditetom iako mogu iskusiti senzorna ograničenja te probleme fizičkog ili kognitivnog funkcionisanja usled privremenih ili hroničnih bolesti. Takve teškoće obično se pogoršavaju sa starenjem i mogu dovesti do promena vida, sluha, pamćenja i motoričkih funkcija. Stanja nastala usled starenja mogu se ublažiti istim onim rešenjima e-pristupačnosti koja se koriste za osobe sa invaliditetom (OSI). Takođe, u grupi korisnika weba za koje su važna načela pristupačnog Weba nalaze se i lica koja nemaju puno iskustva u korišćenju weba.

Specifične potrebe koje se u skladu sa principima web pristupačnosti nastoje osigurati odnose se najvećim delom na:

  • Oštećenje vida (slepilo/slepi/slepa lica, različiti stepeni slabovidosti/slabovidi, daltonizami i ostale poteškoće vezane uz oštećenje vida);
  • Oštećenje sluha (gluvoća, različiti stepeni nagluvosti i ostale poteškoće vezane uz oštećenje sluha);
  • Poteškoće s motorikom ruku (poteškoće ili nemogućnost upravljanja rukama, tremor, poteškoće s mišićima ruku, smanjenje ili gubitak kontrole fine motorike ruku i ostalo);
  • Kognitivne poteškoće (disleksija, diskalkulija, poremećaji pažnje, poremećaji zapamćivanja i ostalo).

Informaciono društvo i društvo bazirano na znanju

Termin "digitalni jaz" često se koristi kada se govori o ekonomskim i društvenim barijerama koje onemogućavaju korišćenje računara i pristupa Internetu od strane korisnika bez invaliditeta. Istovremeno, mnoge osobe sa invaliditetom (OSI) pod uticajem su istih ekonomskih i društvenih faktora kao što su nezaposlenost i mala primanja.

Koristimo termin "informacione barijere" kako bismo opisali situaciju kada osoba sa invaliditetom (OSI) nailazi na skup informacija koje su zbog oblika u kojem su prezentovane ili zbog upotrebe nepristupačnih tehnologija, za nju nedostupne.

e-Pristupačnost bavi se svim aspektima pristupačnosti u kontekstu informacionog društva.

e-Pristupačnost je u središtu politike e-uključenosti (e-inkluzije).

  • Svi građani i građanke imaju pravo koristiti sve mogućnosti koje donosi informaciono društvo. Osobe sa invaliditetom (OSI) i osobe starije životne dobi često nailaze na teškoće pri korišćenju novih tehnologija i usluga. Neke poteškoće rezultat su neprikladnog dizajna tehnologije dok su druge vezane uz specifično okruženje ili društvene uslove.
  • S druge strane, informacione tehnologije i usluge mogu u velikoj meri pomoći kako bi se prevazišle  društvene barijere ili barijere okruženja na koje nailaze osobe sa invaliditetom (OSI) ili starije osobe.

Zašto je važna pristupačnost?

Informacione i komunikacione tehnologije (IKT) postaju glavni 'pomagači' u ostvarivanju savremenog načina života. One se koriste na poslu, u svakodnevnom životu, u odnosu sa javnim službama kao i u kulturi, zabavi, u slobodnom vremenu pri učešću u društvenom i političkom životu.

Pristupačnost (engl. e-accessiblity) Internet stranica znači da osobe sa posebnim potrebama (invaliditetom, engl. Persons vith disabilities) mogu koristiti Internet. Tačnije, pristupačnost stranica na internetu znači da osobe sa invaliditetom (OSI) mogu percipirati i razumeti te pretraživati sadržaje, dodavati svoj sadržaj i biti u interakciji s drugim korisnicima interneta. Pristupačnost interneta takođe koristi i drugima, uključujući osobe starije životne dobi sa promenjenim sposobnostima nastalima usled starenja.

Internet postaje sve važniji resurs u mnogim aspektima života: obrazovanju, zapošljavanju, trgovini, upravljanju, zdravstvenoj brizi, rekreaciji i dr. Pristupačnost interneta je preduslov za obezbjeđenje jednakog pristupa i jednakih mogućnosti osobama sa posebnim potrebama (invaliditetom).

U tom kontekstu, e-uključenost (e-inkluzija) je način korišćenja IKT-a da bi se podržalo i podstaklo učešće svih osoba u društvu znanja.

Standardi pristupačnosti

Telo W3 Konzorcijuma pod nazivom Inicijativa veb pristupačnosti (Web Accessibility Initiative, WAI) razvija strategije, uputstva i resurse kojima veb postaje pristupačniji za osobe sa invaliditetom (OSI) (posebnim potrebama).

Deo Inicijative je i Uputstvo o pristupačnosti sadržaja na webu (Web Content Accessibility Guidelines, WCAG), koji definiše seriju kontrolnih tačaka (grupisanih po prioritetima) kojima se može evaluirati pristupačnost sadržaja sajta.

Oveb pristupačnosti i standardima:

Osnovno o tehničkim pomagalima za osobe sa invaliditetom

Tehnička pomagala za osobe sa invaliditetom (OSI) (osobe s posebnim potrebama) (assistive technology - AT, ili kraće samo pomagala) je generički pojam koji obuhvata sve uređaje koji omogućavaju veću samostalnost time što omogućavaju ili olakšavaju obavljanje poslova koje osoba ranije nije mogla ili ih je teško mogla obaviti.

Osim toga, tehnička pomagala, omogućavaju osobama sa invaliditetom i bolju interakciju s drugim tehničkim uređajima neophodnim za obavljanje određenih zadataka, uređajima koji često nisu prilagođeni mogućnostima osoba sa invaliditetom. Nažalost, upravo su tehnički uređaji (hardver i softver) često dizajnirani na način koji milionima ljudi u svetu stvara nepotrebne barijere.

Univerzalni dizajn tehničkih rešenja znači veću upotrebljivost (usability), posebno osobama sa invaliditetom.

Primeri:

  • spuštene ivice trotoara na raskrsnicama, omogućavaju veću mobilnost osobama sa poteškoćama u motorici (telesne invalide, osobe sa telesnim invaliditetom) ali i roditeljima sa dečjim kolicima.
  • moderni telefoni nisu pristupačni gluvim osobama ili onima sa oslabljenim sluhom. Upotrebom tekstualnog telefona (poznatim i kao TDD, engl. telecommunications device for the deaf ili TTY, engl. teletypewriter) koji konvertuje kucane znakove u tonove koji se mogu slati putem telefonske linije, gluva osoba može komunicirati na daljinu. Neki telefoni imaju veće tastere kako bi omogućili tačnije biranje brojeva.
  • osobe sa motoričkim teškoćama (telesni invalidi, osobe sa telesnim invaliditetom) mogu imati problema u korišćenju računara. Softver za prepoznavanje govora (speech recognition) prepoznaje kratke glasovne komande i olakšava upotrebu računara.
  • osobe sa teškoćama učenja (learning disabilities) kao što su to disleksija (problemi sa čitanjem teksta uzrokovan načinom na koji mozak obrađuje pisane informacije) i disgrafija (problemi sa pisanjem različite etiologije) za čitanje mogu koristiti govorni (tts (text-to-speach-TTS) softver koji pretvara tekst u (sintetički) govor i programe za sricanje (spelling) za pomoć pri pisanju.
  • računari i njihovi periferni uređaji i razni softver postali su ključna pomagala osobama sa teškoćama u učenju i osobama sa oštećenjem vida (slepim i slabovidim osobama).
  • programi za sricanje i čitanje od koristi su svim korisnicima.
  • igračke koje su prilagođene deci sa invaliditetom, prikladne su i deci bez invaliditeta.

Hardver

  • Veliki monitori
  • Prilagođene jake lampe za čitanje
  • Držač štampanog materijala u vertikalnoj poziciji za lakše čitanje
  • Elektronske lupe (engl. closed circuit television - CCTV). Štampani materijali i objekti se postavljaju pred kameru, a uvećani prikaz se pojavljuje na ekranu.
  • Modifikovani kasetofon
  • Modifikovani diktafon kojim se upravlja pomoću nožne pedale
  • Uređaj (štampač) za izradu taktilnih crteža (engl. fuser) koji proizvodi reljefne, taktilne prikaze grafikona i mapa na posebnom papiru osetljivom na toplotu
  • Skener koji se koristi zajedno sa softverom za optičko prepoznavanje znakova (engl. optical character recognition - OCR) Štampani tekst se skenira i konvertuje u digitalni koji se prikazuje na ekranu kao čitljiv tekst. Ako se koristi u kombinaciji sa čitačem ekrana, taj tekst može odmah biti pročitan na glas od strane računara.
  • Samostalno pomagalo za čitanje koje integriše skener, optički prepoznavač znakova i govorni softver i funkcioniše bez računara.
  • Brajev red (Braille display). Elektronski taktilni uređaj koji sadržaj sa ekrana prikazuju se na Brajevom pismu.
  • Elektronska beležnica. Prenosivi računar s Brajevom ili klasičnom QWERTY tastaturomi sintetičkim govorom. Neki modeli imaju i integrisan Brajev red.
  • Brajev štampač (engl. Braille embosser) koji tekst sa računara štampe kao Brajevo pismo tako što utiskuje tačke na papir. Sa računarom se povezuje kao i ostali štampači.
  • Brailleva pisaća mašina (engl. Brailler). Pisaća mašina kojom se ispisuje tekst na Brajevo pismo.

Softver

  • Prilagođavanje grafičkog korisničkog interfejsa (engl. graphical user interfaces) radi promene boja i veličine radne površine (engl. desktop), ikona za prečice, traka menija i kliznih traka.
  • uvećavači na ekranu (engl. screen magnifiers)
  • Govorne (engl. self-voicing) aplikacije
  • Čitači ekrana (engl. screen reader). Aplikacija koja sadržaj ekrana pretvara u tekst, a potom u govor ili Brajevo pismo (ukoliko je računar opremljeno Brajevim redom).
  • Optički prepoznavatelji znakova (engl. optical character recognition) koji pretvara štampani tekst u digitalni. Tačnije štampani tekst koji je primenom skenera ili na neki drugi način konvertovan u sliku prepoznaje.
  • Brajev prevodilac koji konvertuje digitalni tekst u Brajevo pismo
  • Govorne sinteze () i softver za prepoznavanje govora (). Softveri koji prevode, u prvom slučaju tekst u govor, a u drugom govor u tekst
  • Softveri za pomoć pri pisanju kao što su to softver za sricanje (engl. spelling checker) i gramatiku (engl. grammar checker)

Izvor: www.pristupacnost.net, RNIDS, Wikipedia

priredio dipl. ing Nebojša Marković

 

Sve cene se za kupce iz Srbije obračunavaju u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan izdavanja predračuna. PDV se dodatno obračunava. Gloria Ferrari doo maksimalno koristi sve svoje resurse da Vam svi artikli na sajtu budu prikazani sa ispravnim nazivima, opisima, fotografijama i cenama, ali nažalost ne možemo garantovati da su svi podaci na sajtu u potpunosti ispravni. Svi artikli prikazani na ovom sajtu su deo naše ponude i ne podrazumeva se da su svi dostupni u svakom trenutku na našem lageru. Tačne podatke sa rokovima isporuke dobijate u predračunu. Zadržavamo pravo promene cena svih proizvoda i usluga, bez prethodne najave na sajtu.