Naučnici su načinili napredak, a možda čak i preokret, u lečenju jednog retkog očnog oboljenja koje uzrokuje slepilo, upotrebom veštačke mrežnjače.

Kada je Deren Ejbremson bio mali dečak, često je udarao u stvari oko sebe. Kada je Deren imao pet godina, njegova majka Ana nije više mogla da ignoriše njegov hendikep.

«On je stajao samo nekoliko metara od mene i rekao mi je: Gde si mama, gde si? I to me zaista pogodilo».

Derenu je ustanovljena dijagnoza retinitis pigmentoze, retkog i neizlečivog oboljenja koje polako ubija ćelije mrežnjače koje prenose svetlost i boje prema mozgu. Kada je imao deset godina, Derenu je rečeno da bi jednoga dana mogao da potpuno da oslepi, nešto o čemu se on trudi da ne razmišlja.

«Jednostavno sam to uzeo kao takvo. Neću biti srećan nedelju dana posle ali ću se navići na to,» kaže Deren.

Postoji dosta stvari koje Deren ne sme da radi kako bolest napreduje. Igranje sa loptom je jedna. Medjutim, jednoga dana će lekari možda biti u stanju da očuvaju ili povrate vid pacijentima kao što je ovaj dečak.

Univerzitet južne Kalifornije uskoro će početi drugu fazu u svom radu sa implantatima mrežnjače. Umetak sadrži sićušni čip protkan elektrodama. Kada se ugradi, pacijent će moći da koristi kameru smeštenu u naočarama. Umetak preuzima slike iz kamere i šalje signal mozgu, omogućavajući ljudima da vide svetlost i tamu , pa čak i neke slike.

Na univerzitetu Misurija, profesor Kristina Nerfstrom ima drugačiji pristup. Ona radi sa slepim mačkama, za koje kaže da su pogodjene mnogim istim očnim oboljenjima kao i ljudi, dok su njihove oči su slične ljudskim očima po veličini i konstrukciji. To ih čini dobrim kandidatima za istraživanje.

«One imaju slepilo koje se prirodno pojavilo i koje je nasledno i mi želimo da lečimo njihove probleme sa vidom».

Nerfstrom je ugradila mikročip, širine samo dva milimetra u mrežnjače svojih mačaka.

«Taj mali mikročip je zamena za umiruće foto-receptore u mrežnjači čija je funkcija da pretvaraju svetlosne impulse u  električne impulse, tako da je mikročip zamena za ćelije mrežnjače,» kaže Kristina Nerfstrom.

Sa mikročipom, mačke održavaju prirodni vid mnogo duže nego mačke koje nisu tretirane.
«Ovo istraživanje je veoma važno pošto pokušavamo da povratimo neku vrstu vida slepim ljudima. Čak i ako to znači samo videti kockice, kružiće i tome slično, pošto je bolje videti nešto od nemogućnosti da se vidi bilo šta,» kaže Nerfstrom.

Krajnji cilj profesorke Nerfstrom je mogućnost da se očuva vid u meri u kojoj ga neke osobe imaju. Ali, ona kaže da bi jednog dana njeno istraživanje možda moglo čak i da popravi vid pacijenata. Sa druge strane, na Univerzitetu južne Kalifornije, lekari kažu da bi, ukoliko sledeća faza njihovog istraživanja bude dobro napredovala, kombinacija mikročipa i kamere mogla da bude dostupna na tržištu za samo dve godine.

Izvor: Glas Amerike

objavljeno: mart, 2007.

 

Sve cene se za kupce iz Srbije obračunavaju u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan izdavanja predračuna. PDV se dodatno obračunava. Gloria Ferrari doo maksimalno koristi sve svoje resurse da Vam svi artikli na sajtu budu prikazani sa ispravnim nazivima, opisima, fotografijama i cenama, ali nažalost ne možemo garantovati da su svi podaci na sajtu u potpunosti ispravni. Svi artikli prikazani na ovom sajtu su deo naše ponude i ne podrazumeva se da su svi dostupni u svakom trenutku na našem lageru. Tačne podatke sa rokovima isporuke dobijate u predračunu. Zadržavamo pravo promene cena svih proizvoda i usluga, bez prethodne najave na sajtu.